Turizam

ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

 

S obzirom na to da Šibensko-kninska županija obiluje prirodnim ljepotama od kojih su pojedine zaštićene, a pojedine su u fazi da to tek trebaju postati, otvaraju se neograničene mogućnosti suradnje unutar zaštićenih područja prirode, kako u samoj Županiji, tako i sa zaštićenim područjima u susjednim županijama.

Šibensko-kninska županija nalazi se na odličnoj poziciji koja joj daje mogućnost da postane centralna polazišna točka za posjećivanje i ostalih područja u susjednim županijama jer su dostupna unutar 3 sata vožnje.

 

Prijedlozi

  • zajednički sastanci i koordinacija svih dionika (NP Krka, NP Kornati, Park prirode Dinara)
  • inicijativa o međusobnoj promociji (međusobna promocija u sezoni, letci, plakati, banneri, štandovi)
  • inicijativa o zajedničkom nastupu na sajmovima i prezentacijama (tamo gdje interes vide svi dionici)
  • inicijativa prema susjednim zaštićenim područjima (međusobna promocija u sezoni)

 

Ciljevi

  • postići koheziju između svih dionika u županiji
  • smanjiti prometne gužve u priobalju
  • jačanje suradnje sa susjednim županijama
  • smanjiti pritisak na prirodu i okoliš
  • ekonomski rast svih dionika i pružatelja usluga u turizmu
  • pružiti turistima nezaboravno iskustvo jer zadovoljan turist će animirati još potencijalnih turista

 

 

SURADNJA PRIOBALJA I ZALEĐA

 

Dugogodišnji trendovi ukazuju na sve veću zainteresiranost turista za više kraćih dinamičnih odmora, za razliku od ranije kada su odmori bili duži i manje aktivni.

Zato je od iznimne važnosti povezivanje priobalja i zaleđa te konstantan razvoj dodatnih sadržaja i ponude, odnosno svih vrsta selektivnog turizma i smještaja.

Šibensko-kninska županija ima idealne uvjete pružiti turistima nezaboravno i  drugačije iskustvo, s obzirom na priobalje i zaleđe, koje onda dovodi do daljnjeg  jačanja i veće prepoznatljivosti destinacije, primjerice more kao nulta točka i najviši vrh Hrvatske.

 

Prijedlozi

  • redovna koordinacija sa svim gradonačelnicima i načelnicima u županiji - model suradnje između priobalja i zaleđa
  • sastanci sa svim proizvođačima domaćih proizvoda u zaleđu i svim pružateljima usluga u priobalju
  • poticanje stvaranja klastera (okrupnjivanje)
  • formiranje tima za koordinaciju i provedbu
  • kružna tura po županiji - primjerice Šibenik-NP Krka, Drniš, Knin, Burnum, s tim da bilo koji grad ili mjesto u priobalju može biti početna i završna točka, a podrazumijevaju se i dogovori i koordinacija s turističkim agencijama koje bi bile i nositelji ovoga projekta
  • sufinanciranje od strane Županije ili Turističke zajednice ŠKŽ

 

Ciljevi

  • postići da priobalje i zaleđe ostvare međusoban odnos koji osigurava napredak
  • izgraditi zajedništvo i povjerenje između priobalja i zaleđa
  • omogućiti turistima konzumiranje novih sadržaja (odmak od „politike sunca i       mora“ koja je dominirala prije rata, a nažalost i danas zauzima 3/4 motiva za dolaskom u našu županiju
  • osigurati siguran plasman proizvoda
  • zapošljavanje dodatnih kadrova
  • potaknuti daljnji razvoj proizvoda i usluga, pogotovo u zaleđu

       

PREDSEZONA I POSEZONA

 

Dominacija „politike sunca i mora“ proteklih desetljeća, dovela je do situacije da        ozbiljnom turističkom sezonom smatramo period od 1. srpnja do 15. kolovoza. Unatoč činjenici da nam je to glavni forte te da bez toga Dalmacija i ne bi imala ozbiljnu turističku sezonu, potrebno je napraviti daljnje napore po pitanju proširenja ponude u pred i posezoni, koja se očito događa stihijski i neplanski. Šibensko – kninska županija ima izniman potencijal s obzirom na to da ima atraktivno priobalje i iznimno atraktivno, ali još uvijek nedovoljno prepoznato zaleđe. To je jedini način da se pozicioniramo kao ozbiljna, strateški osmišljena  destinacija, te da ostvarujemo značajne prihode tijekom cijele godine. Ključnu ulogu treba odraditi Turistička zajednica ŠKŽ uz potporu Županije.

 

 

Prijedlozi

  • daljnje jačanje pred i posezonske ponude
  • razvijanje novih proizvoda i usluga
  • poticanje turističkih agencija na osmišljavanje novih paket aranžmana
  • zainteresiranim hotelskim kućama i agencijama sufinancirati nove atraktivne projekte
  • inicirati sastanak i koordinaciju između hotelskih kuća, turističkih agencija i pružatelja usluga
  • napraviti registar pred i posezonskih aktivnosti, događanja, ponude, te ih konstantno poticati i ažurirati
  • natječaj za najbolju ideju za produžetak pred i posezone (financijska nagrada i tehnička podrška)

 

Ciljevi

  • duža sezona
  • pozitivan ekonomski učinak za sve dionike
  • pozicioniranje Županije kao cjelogodišnje destinacije
  • pozicioniranje Županije kao raznovrsne i atraktivne destinacije
  • poticanje svih dionika na zajedničko i koordinirano djelovanje
  • smanjivanje pritiska u glavnoj sezoni
  • povećanje prihoda i daljnje ulaganje u turističku infrastrukturu

        

VIZIJA TURISTIČKOG RAZVOJA

 

Citati iz Master plana turizma Šibensko kninske županije:

        

- Šibenik - Dalmacija u središte turističke ponude stavit će kvalitetne i

autentične turističke proizvode utemeljene na prirodnoj i kulturnoj baštini i

održivim oblicima njene valorizacije.

 

- Unaprijedit će se kvaliteta smještajnih kapaciteta čime će se

zadovoljiti potrebe različitih skupina turista.

 

- Ugostiteljska ponuda valorizirat će tradicionalne okuse

mediteranskog i kontinentalnog dalmatinskog kraja čime će se

razviti sklop doživljaja koji će turistima prezentirati autentične

identitete lokalnih destinacija Šibensko-kninske županije.

 

- Slabije valorizirana prirodna i kulturna baština uključit će se u

turističke procese čime će se stvoriti podloga za diversifikaciju

turističke ponude destinacija.

 

- Postupna organizacija cjelogodišnje turističke ponude temeljit

će se na selektivnim oblicima turizma koji kroz održivi turizam

segmentirano valoriziraju prirodnu i kulturnu baštinu stvarajući

jedinstvene turističke proizvode.

 

- Razvit će se kompetitivan turistički sustav temeljen na klasterima

sličnih turističkih vrijednosti i potencijala radi sinergijskog efekta

prostorno ujednačenog razvoja turizma.

 

- Razvoj destinacijskog menadžmenta temeljit će se na valuaciji prirodne, a

komplementarno i kulturne baštine kao osnovnih resursa čija će valorizacija

biti organizirana kroz ponudu selektivnih oblika turizma.

 

U viziji turističkog razvoja županije od 2017. do 2020. godine, koja je još uvijek aktualna i u 2021. godini jer nije napravljena nova, kao što je i vidljivo, šturo i preopćenito je ukazano na nekoliko važnih pravaca kojima bi ŠKŽ trebala ići.

 

S druge strane Master plan turizma Istarske županije 2015. - 2025. godine razrađuje i najmanje detalje, vezano uz trenutno stanje, ciljeve, postojeće, započete i planirane projekte, operativne planove, pa čak i način na koji se može doći do EU sredstava.

 

Kroz postojeći Master plan ŠKŽ, često se spominje diverzifikacija ponude, razvoj selektivnih oblika turizma, zaleđe kao iznimna atrakcija, međutim velika većina pozitivnih pomaka i primjera u zaleđu je plod i rezultat entuzijazma pojedinaca, stihijski i neorganizirano.

 

Sve u svemu, puno napisano, dosta općenito, površno, a dojam je da se zaleđe spominje tek radi reda, jer eto i zaleđe se nalazi u ŠKŽ.

 

 

Prijedlozi

  • izrada novog  Master plana turizma ŠKŽ ( period od 10 godina)
  • uključiti sve dionike u ŠKŽ
  • angažirati stručnjake za EU fondove
  • detaljno razraditi sve mogućnosti, definirati ciljeve, dinamiku i rokove provedbe

 

Ciljevi

  • postaviti ozbiljne temelje daljnjeg razvoja turizma u ŠKŽ
  • uključiti zaleđe kao ravnopravnog partnera
  • strateški utjecati na sve daljnje tokove razvoja
  • zaustaviti stihijski i neplanski razvoj
  • porast broja zaposlenih
  • olakšati pristup informacijama i realnim planovima svim zainteresiranim investitorima

       

TURISTIČKA KLASTERIZACIJA TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJE  

 

Citat iz županijskog Master plana turizma:

 

U ovom se dijelu predlaže osnivanje pet turističkih klastera koji bi, sukladno analizama

klasterskog pristupa u analognim turističkim regijama, unaprijedili turistički razvoj i ubrzali odgovor turističke ponude na dinamične zahtjeve turističkog tržišta. Predloženi su sljedeći turistički klasteri:

 

  • Šibensko-skradinski klaster

      • Zapadni klaster

      • Južni klaster

      • Šibensko-kninsko zaleđe

      • Šibenski otoci

Imajući u vidu jasno definirane klastere unutar ŠKŽ (Master plan turizma ŠKŽ) te s obzirom na to da je plan rađen za period od 2017. do 2020. godine jasno je da se po tom pitanju učinilo jako malo ili ništa. Klasterizacija donosi iznimnu dobrobit za svakoga pojedinačno, ali i za destinaciju kao cjelinu. Klasterizacijom postižemo diverzifikaciju ponude kao i  daljnji razvoj destinacije i infrastrukture.

 

Prijedlozi

  • hitno pokretanje pitanja turističke klasterizacije županije
  • uključivanje svih dionika
  • osnivanje radne skupine za provedbu

   

Ciljevi

  • poboljšanje turističke ponude i infrastrukture
  • jednostavnija prijava na EU projekte (veće šanse da se projekt prihvati zbog većeg broja partnera)
  • jačanje jedinica lokalne samouprave
  • održivi turizam
  • krenuti u korak s vremenom u kojem živimo

 

2020.GODINA, NAJGORA U POVIJESTI

 

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UN), 2020. godina bila je najgora godina u turističkoj povijesti, s procijenjenim gubitkom od  1.3 trilijuna dolara, 11 puta više od krizne 2009. godine. Sam podatak je za sebe zastrašujući, ali još gore od toga je pokazalo istraživanje po kontinentima koji se odnose na očekivani povratak na rekordnu 2019. godinu.

 

Prema podacima UNWTO-a (ispitivani profesionalci iz turističkog sektora), na svjetskoj se razini očekuje oporavak i povratak u normalu tek u 2023./2024. godine ( 43% -2023., 41% 2024. ili kasnije). Na razini Europe, procjene su malo drugačije ali i dalje dosta pesimistične (51%-2023., 35%- 2024. ili kasnije).

 

Podaci jasno pokazuju da se u dogledno vrijeme ne očekuje oporavak turističkog sektora, a gledajući trenutnu situaciju oko COVID 19, upitno je koliko se gore navedene procjene mogu uzeti sa sigurnošću.

 

Prijedlozi

  • sazvati hitan sastanak uz koordinaciju svih dionika u županiji
  • osnovati turistički krizni stožer (praćenje globalne situacije i davanje prijedloga kako minimizirati štetu)
  • prilagođavanje nastaloj situaciji te iznalaženje najboljeg rješenja
  • financijska potpora županije

 

Ciljevi

  • smanjiti gubitke u turizmu( koliko je god moguće više)
  • županija preuzima odgovornost
  • pružiti osjećaj potpore i kakve takve sigurnosti svim dionicima u županiji
  • strateški i profesionalno vođenje krizne situacije
Copyright © 2022   /   www.marko-jelic.com   /   Sva prava pridržana.