KRISTINA DOBRA, mag. etnologije i kulturne antropologije/ mag. arheologije/ univ. bacc. ruskog jezika i književnosti, rođena 17. 02. 1987. u Šibeniku.
OBRAZOVANJE:
Osnovnu i srednju školu (ekonomsku) završila u Šibeniku.
2011. godine - završila dodiplomski studij Arheologije i dodiplomski studij Ruskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru, stekla titulu Stručna prvostupnica arheologije i titulu Stručna prvostupnica ruskog jezika i književnosti.
2018. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studij Etnologije i kulturne antropologije i studij Arheologije s odličnim prosjekom ocjena. Stekla titule Magistra etnologije i kulturne antropologije i Magistra arheologije.
DODATNA EDUKACIJA:
2021. godina - program osposobljavanja za poslove uzgajivača povrća (Učilište Izvor znanja)
STRANI JEZICI:
Engleski C1
Ruski B2
RADNO ISKUSTVO:
Kao sezonski djelatnik radila različite konobarske poslove od 16 godine života do 2017. godine.
Povremeno zaposlena kao stručni suradnik i radnik na arheološkim istraživanjima od diplomskog studija arheologije do danas (studentski ugovor ili ugovor o djelu). Sudjelovala na arheološkim istraživanjima lokaliteta Vučedol - Vukovar, Ciglenice - Osekovo, Kličevica II - Raštević, Sv.Ivan -Šibenik, Poljana - Šibenik, Colentum - Murter, Velika Mrdakovica - Vodice, itd.
2017. - 2020. godine - rad u proizvodnji i prodaji prirodne kozmetike obrta Sapunoteka
2020. godine - pomoć pri istraživanju u gradu Šibeniku, u sklopu istraživačkog projekta “Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj – TRANSWORK”, Instituta za etnologiju i folkloristiku
INTERESI I AKTIVNOSTI:
Humanističku znanost etnologiju i kulturnu antropologinju vidi kao dio vlastitog svjetonazora. Svjesna povezanosti svega u prirodi - društvu, tako i politička, gospodarska i ekološka pitanja smatra međusobno neodvojivima i sposobna im je analitički pristupiti. Proučavanje tradicije i mišljenja ljudi o njihovoj kulturi smatra ključnim u promišljanju i rješavanju tekućih problema, odnosno, bitnim u kreiranju lokalnih politika. Etnologiju i kulturnu antropologiju vidi kao angažiranu znanost, spoj praktičnog i akademskog angažmana. Volonterski je angažirana u akcijama koje smatra bitnim za boljitak zajednice, zalaže se za građansku participaciju oko aktualnih pitanja i ustrajna je u poticanju održivog pogleda na ekološku problematiku.
