05.05.2021
Marko Jelić i Ante Pranić, kandidati za župana Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije i dosadašnji gradonačelnici Knina i Vrgorca održali su zajedničku konferenciju za novinare „Za razvoj bez birokratskih prepreka! Mi smo izabrali zajedno!“. Konferenciju su simbolično održali na izvoru rijeke Cetine u općini Civljane i to kako bi skrenuli pažnju na nužnost razvoja Dalmacije kao jedinstvene regije, kojeg trenutno priječe administrativne granice, birokratske prepreke i manjak odgovornosti u obnašanju javnih funkcija.
Ističući da su promjene u dalmatinskim županijama potrebne i moguće, onima koji tvrde da se „ništa ne može promijeniti“ poručuju da pogledaju rezultate njihova dosadašnjeg rada. Tako će, kažu, nakon izborne pobjede, sa svojim timovima pokrenuti društveni i ekonomski razvoj u dalmatinskim županijama. Marko Jelić naglasio je kako je zaštita okoliša i životne sredine temelj i prioritet odgovornog političkog djelovanja.
– Sustavna briga o zaštićenim područjima prirode, kako kroz županijske ustanove za zaštitu, tako i suradnjom s parkovima prirode i nacionalnim parkovima, za nas je uvjet od kojeg ne odustajemo. Krš koji nas okružuje je iznimno osjetljiv i postoji opasnost da mu nanesemo trajnu štetu nesavjesnim gospodarenjem. Upravo zato ćemo surađivati i uključivo kreirati strategije i mjere koje štite našu Dalmaciju. Također, zbrinjavanje otpada je rastući problem cijelog svijeta, a upravo dosadašnji pristup ovom problemu je izazvao brojne kontroverze, naročito na našem dalmatinskom području. Stoga ćemo zajedno planirati aktivnosti i djelovati u cilju smanjivanja količina otpada, kroz izgradnju kompostana, poticanje recikliranja i odvojenog prikupljanja otpada te saniranja divljih odlagališta, čime ćemo dugoročno osigurati zaštitu živog svijeta i prirode naših krajeva – kazao je Jelić.
Ante Pranić osvrnuo se na problematiku energetske tranzicije.
- Uz činjenicu da Hrvatska uvozi čak 40% električne energije, svjedočimo stalnom rastu cijena energenata i energetskom siromaštvu slabije razvijenih područja. Energetskom tranzicijom ne samo da se osigurava svima pristupačna i čista energija, već i razvoj zelenog poduzetništva, manji troškovi poslovanja i življenja, kao i priljev sredstava iz europskih fondova. Vrijeme je za lokalnu energetsku politiku i projekte, koje, u suradnji sa stručnjacima, zajedno osmišljavaju i provede lokalne i regionalne jedinice samouprave, javne ustanove, poduzetnici i građani. Za ovakav je iskorak potrebno osnivanje regionalne energetske agencije za područje dalmatinskih županija, kakva je, na primjer, osnovana na sjeveru Hrvatske još 2009. godine. Vrijeme je da napokon i Dalmacija iskoristi svoj veliki solarni potencijal, a da koristi od toga, kako razvojne, tako i financijske, ostaju u lokalnoj zajednici –istaknuo je Pranić.
Lidija Slavić, načelnica općine Kijevo i kandidatkinja na županijskoj listi Marka Jelića, istaknula je vrijednost prostora Dalmacije.
- Moglo bi se reći da je, upravo zbog svoje vrijednosti, zbog klimatskih i geomorfoloških obilježja, zaštićenih područja prirode te prelijepe morske obale, prostor Dalmacije, a posebice njen obalni pojas, lošim upravljanjem postao izložen devastaciji i izgradnji koja nema održivost. S druge strane, brojna ograničenja u planiranju prostora, kako u poljoprivrednim, tako i industrijsko-poduzetničkim potrebama, onemogućavaju, u najmanju ruku otežavaju razvojne investicije. Zajedničkim pristupom osmišljavanju prostornih planova, vodeći brigu o održivom korištenju prostora kao trajnog dobra, te ukidajući nepotrebne birokratske prepreke za razvojna ulaganja, postići ćemo sinergiju s dodatnom vrijednošću za zajednicu. Time ćemo sustavno omogućiti opstanak i život u Dalmaciji, Dalmaciji kakva istinski može i treba biti – kazala je Slavić.
Daša Dragnić, kandidatkinja za zamjenicu župana Splitsko-dalmatinske županije, zaključila je da se zajedničko djelovanje treba temeljiti na usklađenom strateškom planiranju održivog razvoja prirodnih, ljudskih, društvenih i gospodarskih potencijala.
- Tako se, s obzirom na percepciju Dalmacije kao jedinstvene makro turističke destinacije, nameće logika ujedinjavanja županijskih turističkih zajednica u jedinstvenu regionalnu. To bi doprinijelo, ne samo jačanju konkurentnosti ove destinacije bogate raznolikostima, već i ravnomjernije disperziranoj turističkoj aktivnosti – tijekom cijele godine i na cijelom području. Time bi se poticao razvoj i drugih djelatnosti, direktno i indirektno povezanih s turizmom, poput prometa, poljoprivrede i ribarstva, zdravstva, sporta, kulture i kreativne industrije i ostalih, što u konačnici donosi povećanje kvalitete, ne samo turističke ponude, već svih aspekata života u lokalnim zajednicama, a to jest naš prioritet – zaključila je Dragnić.
