Socijalna politika i demografija

Trenutno stanje

Šibensko-kninska županija (ŠKŽ) posljednjih godina bilježi izrazito nepovoljne demografske trendove te bez ustručavanja možemo reći da nam prijeti demografsko izumiranje i depopulacija gotovo cijelog prostora županije. Na problem iseljavanja osobito je osjetljivo zaleđe županije, a koliko je situacija alarmantna pokazuju podaci iz analize „Demografski podaci po županijama“ HGK iz 2019. godine:

  • od 2008. do 2017. područje ŠKŽ napustilo je više od 10.000 ljudi, a pretpostavlja se da je ta brojka još veća jer se podatak temelji na odjavama boravišta
  • u 2017. godini u ŠKŽ negativni prirodni prirast iznosio je -766, što znači da broj umrlih nadmašuje broj rođenih
  • vitalni indeks, odnosno broj rođenih na 100 umrlih, je u 2017. iznosio tek 50 na 100 umrlih, što nas je uz Ličko-senjsku županiju sa 44.1 rođenih na 100 umrlih svrstalo na dno ljestvice

Emigracija populacije reproduktivne dobi nepovoljno utječe na depopulaciju i starenje stanovništva u RH. Područja koja su zahvaćena odlaskom znatnog broja stanovnika zbog različitih socio-ekonomskih razloga nisu atraktivna za mlade ljude, samogeneriraju iseljavanje i daljnju depopulaciju te na koncu ubrzano demografsko starenje.

Sve su ovo alarmantne brojke i podatci zbog kojih je nužno na razini cijele RH otpočeti s destabilizacijskim demografskim procesima kroz kreiranje dugoročne populacijske politike koja će sadržavati konkretne, a ne kozmetičke mjere.

ŠKŽ ima Razvojnu strategiju Šibensko-kninske županije iz veljače 2019. godine (Strategija) u kojoj je kao horizontalni cilj navedena upravo demografska revitalizacija. Analizom stanja u Strategiji utvrđen je niz negativnih demografskih trendova na području ŠKŽ, uz navedene pokazatelje ŠKŽ karakterizira i razlika između priobalja i zaobalja pri čemu je najveći broj stanovnika koncentriran uz obalu, dok zaobalni gradovi i općine ubrzano depopuliraju. Uzevši u obzir snažnu povezanost stanovništva i svih ostalih razvojnih područja demografska revitalizacija istaknuta je kao zaseban horizontalan cilj u okviru Strategije.

U Strategiji se kao očekivani načini ostvarenja horizontalnog cilja - demografske revitalizacije

navode razvojni ciljevi koji će povećati kvalitetu života stanovnika županije kroz razvoj  društvenog, gospodarskog i okolišnog aspekta, točnije kroz kvalitetu i dostupnost društvenih i javnih sadržaja, mogućnost pronalaska zadovoljavajućeg zaposlenja i izvora prihoda, dostupnost zabavnih, sportsko-rekreacijskih, kulturnih i ostalih sadržaja, dostupnost i kvaliteta obrazovanja, očuvanost i dostupnost prirode, kvaliteta, transparentnost i uključenost u proces upravljanja razvojem te niz drugih faktora.


Cilj: Demografska revitalizacija Šibensko-kninske županije

Prijedlog aktivnosti

 

Obitelj – nositelj / temelj društva

Za potrebe osiguravanja pozitivnih demografskih kretanja nužne su stabilne i proaktivne obiteljske politike te politike tržišta rada usmjerene na čovjeka kojima se promiče ravnoteža između poslovnog i privatnog života – kako bi se jamčilo da rađanje djece, koja su naša budućnost, ne utječe štetno na životni standard ili karijeru. Balansiranje između obiteljskog života i zaposlenja predstavlja izazov za obiteljsku dinamiku. U tu svrhu neophodno je ulaganje u učinkovite javne usluge kako bi se uspostavili pristojni, ili bolje rečeno dostatni životni i radni uvjeti - i stvorilo povoljno okruženje u kojem ljudi žele raditi, živjeti i stvarati obitelj.

 

Mladi – nositelji / temelj razvoja

Prema podacima iz Analize, jedan od glavnih uzroka smanjenja broja stanovnika u RH zadnjih godina je svakako pojačana ekonomska emigracija koja je od 2009. godine viša od imigracijskih kretanja. U Analizi se tako navodi podatak kako su emigracijski trendovi posebno naglašeni nakon pristupanja Hrvatske EU, od kada se neto emigracijski saldo (razlika između

broja doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo) progresivno povećava - u 2017. godini je iznosio rekordnih 31,8 tisuća (prema broju odjavljenih boravišta) što je 6,3 puta više nego deset godina prije, a najviše se povećao broj odseljenih u zemlje EU (30 puta), najviše u Njemačku koja je tradicionalno odredište hrvatskih emigranata (povećanje za čak 44 puta) i Irsku (koja prije deset godina uopće nije bila odredište hrvatskih emigranata, a 2017. godine tamo se odselilo 2,7 tisuća osoba). Mladi su skupina koja najviše osjeti negativne ekonomske trendove te je migracijama u najvećem broju zahvaćeno pučanstvo u najvitalnijoj/(re)produktivnoj dobi. U ŠKŽ je na ovaj trend osobito osjetljivo zaleđe županije.

 

Aktivnosti za postizanje cilja

Prijedlog aktivnosti kojima se na razini županije mogu potaknuti stabilni i pozitivni socijalno-demografski trendovi su:

• subvencioniranje kamate na stambene kredite

• poticaj – novčana naknada mladim obiteljima za izgradnju/adaptaciju ili kupnju prve nekretnine

• darovanje: građevinskog materijala za obnovu i izgradnju kuća; građevinskog zemljišta te neuseljive obiteljske kuće i materijala za njihovu obnovu

• otkup i darovanje neuseljivih obiteljskih kuća i materijala za njihovu obnovu

• usklađenje rada jaslica i dječjih vrtića s radnim vremenom roditelja - uspostava programa cjelodnevnog boravaka kao standarda

• besplatne školske knjige i pribor za polaznike osnovne škole te besplatni prijevoz učenika

• stipendije za nadarene učenike (s naglaskom na deficitarna zanimanja)

• unaprjeđenje usluga (primarne) zdravstvene zaštite

• održivi turizam – (poticanje) plasmana domaćih proizvoda/lokalnih OPG-ova u sektoru turizma, te s tim u vezi,

• mjere poticanja poljoprivredne proizvodnje na području ŠKŽ - uspostavljanja kratkih lanaca opskrbe - između lokalnih proizvođača i krajnjih korisnika: stanovništvo ŠKŽ i turisti

• obrnuti migracijski trend - pozicioniranje/brendiranje ŠKŽ kao ugodnog, sigurnog, klimatski povoljnog životnog okruženja - privlačenje obitelji iz drugih županija, kao i susjednih i europskih zemalja, te posebice, digitalnih nomada

S obzirom na to da su gore navedene mjere i aktivnosti u manjoj ili većoj mjeri zastupljene u programima koje ŠKŽ već provodi, odnosno da se radi o nužnoj nadogradnji postojećih mjera i aktivnosti, posebnu pozornost obratit ćemo na mjeru, odnosno aktivnost uvođenja sustava integriranog prijevoza putnika.

Integrirani prijevoz putnika predstavlja oblik / sustav javnog prijevoza u kojemu su sva vozila objedinjena u zajednički sustav prijevoza putnika u određenoj regiji ili na određenom području. Sustav najčešće koristi taktne vozne redove, odnosno polasci sa svakog stajališta su u pravilnim vremenskim razmacima s lakim i brzim presjedanjem.

Za sve linije javnog prijevoza (vlakove, autobuse, brodove…) vrijede jedinstvene (zajedničke) karte na području cijele regije, a okosnicu sustava čine  tračnički sustavi zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih prednosti. Ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) služe kao pritoci tračničkim sustavima i tako koriste svoje velike prednosti na kratkim relacijama.

Uspostava integriranog prijevoza putnika direktno bi utjecala na povećanje kvalitete života stanovnika ŠKŽ, obzirom da je već dugi niz godina kvaliteta i kvantiteta sustava javnog prijevoza na području županije u konstantom padu. Također, bilježi se stalno smanjivanje broja dnevnih linija, a neke su linije u postupnosti ukinute zbog čega su ugrožene dnevne migracije učenika osnovnih i srednjih škola, studenata te radnika.

 

Zaključak

Iz svega navedenog proizlazi kako je na razini RH, pa tako i ŠKŽ nužno djelovati odmah kako

bi se budući učinci demografskog starenja ublažili. ŠKŽ prema podacima  popisa stanovništva iz 2011. godine, spada u one ugrožene županije koje imaju za 50 i više posto starijih od mladih u svojoj populaciji. Za očekivati je kako će popis stanovništva planiran u ovoj, 2021. godini „iznjedriti“ još alarmantnije brojke.

Uz demografske mjere na razini države, ŠKŽ mora paralelno osmisliti i provoditi svoje, ciljane i prema problemima i izazovima specifičnima za našu županiju, proaktivne mjere, koje će direktno utjecati na povećanje kvalitete života stanovnika. Mora se odbaciti dosadašnji pristup u provedbi kozmetičkih, mjera planiranih na brzinu, a koje se uglavnom svode na isplatu jednokratne novčane pomoći. Takve, ciljane mjere moraju se fokusirati na: poticanje prirodnog obnavljanje stanovništva, poticanje naseljavanja i sprječavanje iseljavanja mlađe populacije te osiguravanje ravnomjernijeg, ujednačenijeg razvoja svih dijelova županije kako zaleđa tako i priobalja.

Copyright © 2024   /   www.marko-jelic.com   /   Sva prava pridržana.